Osma emisija kviza Stigni me ako znas emitovana 24.aprila 2020 godine na RTS 1 u 22h.
Predlog knjige - Istinita prica
U to vreme „Mesečni pregled literature“, iako je sada već otišao u grob, bio je u svom punom cvatu. U svom prvom nastupu, među saradnicima je nabrajao neka od najistaknutijih imena. Željeli su, međutim, muškarci koji su kvalifikovani da na estetskim delima govore jezivo. Nažalost, svako bi mogao da kaže mišljenje o tome; ali ljudi mogu pisati izvrsno o hirurgiji ili pedagoškoj nauci, i možda imaju ime u tim stvarima, a ipak su trunke poezije: od tih dokaza se može videti. Za stepene je kritičkoj klupi postajalo sve teže i teže naći sudiju za pesnička dela. Onaj, koji je, zahvaljujući svojoj izuzetnoj revnosti za pisanje i govorenje, bio spreman pri ruci, bio je istoričar i savetnik države Molbeck, koji je igrao u naše vreme tako veliku ulogu u istoriji danske kritike, da sam mora o njemu govoriti što potpunije. On je marljiv kolekcionar, piše izuzetno korektan danski, a njegov danski rečnik, neka mu bude prigovarano onim što želi, je veoma korisno delo; ali, kao sudija estetskih dela, on je jednostran i čak fanatično posvećen partijskom duhu. Nažalost, on pripada ljudima nauke koji su pesnik tek šezdeset četvrta i koji su najnekompetentniji suci estetike. Na primer, svojim kritikama o Ingemannovim romansama pokazao je koliko je daleko ispod poezije koju on cenzuriše. Sam je objavio svezak pesama, koje pripadaju zajedničkom nizu knjiga, "Ramble through Denmark", napisane u izblijedjelom, cvjetnom stilu tih vremena, i "Putovanje kroz Njemačku, Francusku i Italiju", koje izgleda da je sastavljena od knjiga, a ne iz života. Sastao se u svojoj studiji, ili u Kraljevskoj biblioteci, gde ima mesto, kada je odjednom postao direktor pozorišta i cenzor poslanih komada. Bio je bolestan, jednostran u proceni i razdražljiv: ljudi mogu zamisliti rezultat.
Predlog knjige - Istinita prica
U to vreme „Mesečni pregled literature“, iako je sada već otišao u grob, bio je u svom punom cvatu. U svom prvom nastupu, među saradnicima je nabrajao neka od najistaknutijih imena. Željeli su, međutim, muškarci koji su kvalifikovani da na estetskim delima govore jezivo. Nažalost, svako bi mogao da kaže mišljenje o tome; ali ljudi mogu pisati izvrsno o hirurgiji ili pedagoškoj nauci, i možda imaju ime u tim stvarima, a ipak su trunke poezije: od tih dokaza se može videti. Za stepene je kritičkoj klupi postajalo sve teže i teže naći sudiju za pesnička dela. Onaj, koji je, zahvaljujući svojoj izuzetnoj revnosti za pisanje i govorenje, bio spreman pri ruci, bio je istoričar i savetnik države Molbeck, koji je igrao u naše vreme tako veliku ulogu u istoriji danske kritike, da sam mora o njemu govoriti što potpunije. On je marljiv kolekcionar, piše izuzetno korektan danski, a njegov danski rečnik, neka mu bude prigovarano onim što želi, je veoma korisno delo; ali, kao sudija estetskih dela, on je jednostran i čak fanatično posvećen partijskom duhu. Nažalost, on pripada ljudima nauke koji su pesnik tek šezdeset četvrta i koji su najnekompetentniji suci estetike. Na primer, svojim kritikama o Ingemannovim romansama pokazao je koliko je daleko ispod poezije koju on cenzuriše. Sam je objavio svezak pesama, koje pripadaju zajedničkom nizu knjiga, "Ramble through Denmark", napisane u izblijedjelom, cvjetnom stilu tih vremena, i "Putovanje kroz Njemačku, Francusku i Italiju", koje izgleda da je sastavljena od knjiga, a ne iz života. Sastao se u svojoj studiji, ili u Kraljevskoj biblioteci, gde ima mesto, kada je odjednom postao direktor pozorišta i cenzor poslanih komada. Bio je bolestan, jednostran u proceni i razdražljiv: ljudi mogu zamisliti rezultat.